Ustani i reci NE nasilju

Asocijacija XY i partnerske organizacije povodom ovogodišnje kampanje 16 dana aktivizma, predstavljaju rezultate dvogodišnje sprovedbe sveobuhvatnog programa prevencije nasilja. Pored javnih događaja koje će Asocijacija XY organizirati u Sarajevu, a partneri u više od 6 gradova BiH (Banja Luka, Mostar, Bijeljina, Travnik, Livno, Istočno Sarajevo,), ove godine će biti realizovana i online kapanja, putem koje će se javnost informirati o rezultatima rada i iskazati zahvalnost svima koji su podržali ili se aktivno uključili u program prevencije. U narednih 16. dana aktivizma predstavljamo 16 priča o mladima koji su najzaslužniji za rezultate projekta. Kampanja je organizovana u okviru UN Women projekta „Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i porodičnog nasilja u Bosni i Hercegovini, koji finansijski podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju. Prema riječima lidera programske oblasti Zdravlje i zdravi životni stilovi Asocijacije XY Feđe Mehmedovića u narednih 16 dana, koliko će trajati kampanja, biće predstavljene priče najuspješnijih mladih ljudi koji su u posljednje dvije godine napravili sjajne rezultate.

„Izdvajamo ključne rezultate našeg rada u Travniku, Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Livnu: povećan stepen rodne ravnopravnosti među mladima za 60%, broj mladih koji nasilje posmatraju kao intimnu stvar smanjen za 25,2%, 96 profesionalaca u školama posjeduju kapacitete da samostalno organiziraju i koordiniraju sveobuhvatne programe prevencije nasilja, lokalne nevladine organizacije u Srednje-bosanskom kantonu, Kantonu 10, Bijeljini i Istočnom Sarajevu imaju ojačane kapacitete da samostalno organiziraju, dizajniraju i koordiniraju sveobuhvatne programe prevencije nasilja, 980 mladih imaju informacije o nasilju, posljedicama nasilja i njihovoj ulozi u prevenciji nasilja te demonstriraju stavove koji doprinose eliminaciji nasilja, mladi posjeduju kapacitete da samostalno realiziraju radionice u školama, religijske zajednice se aktivno uključuju u program prevencije nasilja i definiraju ključne razvojne kapacitete za njihov aktivi angažman na polju prevencije i više od 1 000 000 u BiH je dosegnuto porukama koje su preventivnog karaktera i doprinose eliminaciji nasilja", kazao je Mehmedović.

„Za sve navedene rezultate, odgovorni su profesionalci u školama, mladi ljudi, profesionaci u nevladinim organizacijama, a koji su u posljednje dvije godine intenzivno radili na polju prevencije nasilja i promocije normativa koji doprinose eliminaciji nasilja i aktivaciji svih građana da aktivno doprinesu prevenciji. Od oktobra 2016. godine, Asocijacija XY u saradnji sa partnerskim organizacijama Snaga Mladih (Mostar), Perpetuum Mobile (Banja Luka), CARE Balkans (BiH) sprovodi inovativni program prevencije nasilja „Sveobuhvatni pristup u uključivanju mladića i medija u prevenciji nasilja prema ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini". Sa lokalnim partnerima Nova Vizija (Novi Travnik), Centar za građansku suradnju (Livno), Forum Teatar (Istočno Sarajevo) i Otaharin (Bijeljina), uspostavljen je sveobuhvatan program prevencije nasilja koji sprovodimo u Travniku, Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Livno, uz financijsku podršku UN Women ured u BiH i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju. Posebno se želimo zahvaliti građanima Švedske, iskrenim prijateljima naše zemlje, našim saveznicima u prevenciji nasilja u BiH!", objašnjava Mehmedović.

„Ne smijemo zaboraviti naše partnere Centar za izgradnju Mira (Sanski Most) i World Vision BiH sa kojima smo aktivno radili na jačanju kapaciteta religijskih zajednica koje će u budućnosti biti važan saveznik u prevenciji nasilja i promociji zdravih stilova života svih građana BiH. Želimo se zahvaliti i religijskim zajednicama na ukazanom povjerenju i posvećenosti razvoju programa koji će naše društvo učiniti boljim, zdravijim, a našu zemlju mjestom ugodnog življenja i sigurnijeg odrastanja".

Zašto radimo na prevenciji nasilja?

Nasilje među mladima, nasilje u porodici i nasilje u vezama sveprisutni su društveni problemi kojem su izložene gotovo sve kategorije stanovništva u našoj zemlji, a što je potvrđeno brojnim istraživanjima. Za one koji su aktivno uključeni u programe prevencije nasilja, sasvim je jasno da nasilje predstavlja važan javni i zdravstveni problem i da ključne institucije u zemlji nemaju potreban kapacitet da se efektivno i bez podrške lokalnih i međunarodnih organizacija, suprotstave ovom fenomenu. Stoga je saradnja lokalnih institucija, nevladinih organizacija i međunarodnih organizacija, važan preduslov u borbi protiv nasilja.

Istraživanja u našoj zemlji pokazuju da su mladi najčešće izloženi psihološkim formama nasilja koje su prisutne u realnom i virtualnom prostoru, a odrasli, posebno djevojke i žene, najčešće su izložene psihološkom a zatim i fizičkom nasilju koje vrše njihovi partneri ili članovi porodice. Iako prisutne, mnoge forme nasilja u našoj zemlji nailaze na odobravanje. Mladi mnoge forme psihološkog nasilja vide kao bezazlene šale i zezanje, a posebno zabrinjava činjenica da se mnogi nastavnici pridružuju takvom stavu.

„Gledamo nasilje u školi i niko ne reaguje, stoga se navikavamo da su određene forme nasilja normalne i da ih trebamo ignorirati. Onda dodjemo kući i vidimo nasilje u porodici na koje također niko ne reaguje, pa i tu polako usvajamo stavove i dižemo pragove tolerancije prema nasilju kao našoj svakodnevnici. Tako i sami postajemo saveznici nasilja, nažalost".

Nasilje u porodici i nasilje u vezama pronalazi svoje uporište u socijalnim nejednakostima, a važan faktor pojave nasilja su rodni stereotipi koji vode do nejednake raspodjele moći odlučivanja i odobravanja nasilja muškaraca prema ženama. Isti normativi obeshrabruju žene da prijave nasilje, a često, rodni stereotipi doprinose razvoju stavova koji odobravaju nasilje u vezama.

U BiH je prisutan društveni stav da je nasilje intimna stvar i da na određene forme nasilja ne trebamo reagovati. Taj stav je toliko pogrešan koliko i samo nasilje. Nasilje nije, ne smije i ne može biti intimna stvar. Zašto, evo nekoliko razloga koji su naučno potvrđeni i dokazani:

·Ne postoje „blage i teške forme nasilja". Svako nasilje dovodi do posljedica na mentalno i fizičko zdravlje. Izloženi nasilju vršnjaka (škole i zajednice), mladi postižu manje obrazovne performanse, postižu slabije rezultate u školama, njihovo mentalno i fizičko zdravlje može biti ugroženo ozbiljnim posljedicama koje se mogu pojaviti i kasnije, tokom odrasle dobi, ali i ranije, dok su još djeca ili adolescenti.

·Nasilje u porodici narušava „zdravlje porodice", stoga poznata floskula da je porodica stub društva treba biti dopunjena i korigovana na način da kažemo „zdrava porodica je stub društva". Kuća u kojoj je prisutno nasilje nije zdrava sredina i utiče na sve članove porodice, bez obzira da li su direktno ili indirektno izloženi nasilju. Nasilje u porodici gotovo uvijek uključuje skrivanje i kontrolu onih koji su mu izloženi. Šutnja i kolektivni stav da je takvo nasilje intimna stvar, zapravo je najbolji saveznik nasilju u porodici. Takvo nasilje je traumatično za djecu koja mu svjedoče. Svaka značajna trauma u ranom periodu odrastanja djeteta (0-5 godina) može uticati negativno na razvoj mozga i socijalnih vještina, a posljedice su slabije sposobnosti za rješavanje problema, teže uspostavljanje odnosa sa drugima, povlačenje, agresivnost, kognitivne sposobnosti. Sve to dijete dovodi u poziciju većeg rizika za razvoj daleko kompleksnijih problema. Za žene i djevojke izložene nasilju u vezama i porodici, posljedice mogu također biti devastirajuće, kako za fizičko, tako i za mentano zdravlje. Najčešće, radi se o posljedicama koje obuhvataju obje kategorije zdravlja.

·Dijete koje svjedoči nasilju ili je žrtva psihološkog, fizičkog ili seksualnog nasilja su u većem riziku da razviju zdravstvene probleme kada odrastu. To može uključivati nerušeno mentalno zdravlje u vidu depresija i anksioznosti, no mogući su i drugi zdravstveni problemi kao što je dijabetes, kardiovaskularna oboljenja, gojaznost, nisko samopoštovanje, povećan stepen podložnosti na rizična ponašanja (korištenje alkohola, droga i sl.).

Sve gore navedeno predstavlja argumentaciju zbog koje mnoge organizacije i institucije u BiH koriste sve svoje kapacitete da se suprotstave nasilju, da utiču na svijest građana o posljedicama nasilja i njihovoj ulozi u prevenciji svih oblika nasilja.

 

AKTUELNO
XY ANKETA
Da li ste ikada posjetili psihologa/psihoterapeuta?
Da, više puta.
Da, samo jednom.
Ne, nikada.

1265
Besplatna SOS linija za žrtve
nasilja u porodici za FBiH
1264
Besplatna SOS linija za žrtve
nasilja u porodici za RS