Prof dr. Norman Sartorius o smjernicama u borbi protiv stigmatizacije: Prva pomoć za svakog oboljelog je da promislimo, svako za sebe, o stavu prema duševnom bolesniku

U okviru Projekta mentalnog zdravlja u BiH, kojeg podržava Vlada Švicarske a sprovodi Asocijacija XY u saradnji sa Federalnim ministrastvom zdravstva i Ministrastvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, u periodu od 22. do 28. oktobra 2015, u BiH je boravio svjetski priznati ekspert za mentalno zdravlje prof. dr Norman Sartorius. Sartorius je posjetio Sarajevo, Mostar i Banja Luku gdje održao javna predavanja na temu borbe protiv stigme i diskriminacije vezanih za mentalne poremećaje, kao i zaštite prava osoba s duševnim smetnjama.

„Mentalno zdravlje djece i mladih u Evropi" naziv je uvodnog predavanja koje je prof. dr. Norman Sartorius održao na simpozijumu „Psihijatrijski dani" koji je održan u Sarajevu i svake godine posvećen je određenoj temi. Ovaj je put u fokus stavljeno mentalno zdravlje djece, adolescenata i žena u prenatalnoj i natalnoj dobi. Sartorius smatra kako je prevencija različitih bolesti priroritet u zaštiti mentalnog zdravlja djece i omladine.

"Ukoliko bismo mladim ljudima u momentima krize mogli dati nekog s kim će da se posavjetuju, spriječili bismo mnoge tragedije. Svi smo mi svojevremeno prolazili kroz različite krize i potreban nam je neko s kim ćemo razgovarati, da nas utješi, smiri i posavjetuje. Nažalost, danas je to mnogo rjeđe, porodice su manje, otac i majka rade, nema prijatelja i kontakta s ljudima, već sa društvenim mrežama i mašinom", smatra Sartorius. Kazao je kako su ljudi danas svjesniji toga da postoje psihičke poteškoće i zaštiti mentalnog zdravlja se generalno posvećuje više pažnje, no edukacija mladih u vezi s ovom oblasti je i dalje problem.

"Edukacija je vrlo važna, no ne zna se čiji je zadatak da vrši edukaciju. Učitelji u školi kažu da nisu oni odgovorni za rast djeteta, roditelji nemaju vremena, djed i baka nekad mogu, a nekad ne mogu pomoći, tako da je glavna odgovornost za odgoj i edukaciju djece zapravo nejasna", kazao je dr. Sartorius. Akademik Slobodan Loga, predsjednik znanstvenog odbora Udruženja psihijatara u Bosni i Hercegovini, je na pomenutom skupu poručio kako društvo mora obratiti pažnju na ovaj segment zdravlja koji je veoma bitan.

"Ako će nam djeca biti zapuštena i neće imati odgovarajući tretman, onda šta možemo očekivati od njih u odrasloj dobi kazao je Loga. Ipak, on je optimističan kada je riječ o zaštiti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini. "Mi u akademiji smo istraživali koliko se u pojedinim sredinama stručnjaci bave djecom i omladinom i uvidjeli smo da ima mnogo centara koji su to shvatili vrlo ozbiljno i ja mogu s optimizmom gledati na budućnost da će to ići u jednom kvalitetnom pravcu i da će to imati koristi za društvo uopće", kazao je Slobodan Loga. Na simpoziju „Psihijatrijski dani" u Sarajevu održana su i dva edukativna kursa koje je vodio Norman Sartorius i stručnjakinja iz Velike Britanije  Angelika Wieck.

"Nove smjernice u borbi protiv stigmatizacije” naziv je javnih predavanja koje je prof dr. Norman Sartorius održao na Medicinskom fakultetu sveučilišta u Mostaru i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. U Mostaru je održana i press konferencija na kojoj su govorili pomoćnik Federalnog ministrastva zdravstva prim dr. Goran Čerkez, predstojnik katedre za psihijatriju medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Miro Klarić, dekan Medicinskog fakulteta sveučilišta u Mostaru Milenko Bevanda i prof dr. Norman Sartorius.

Prema riječima pomoćnika Federalnog ministarstva zdravstva prim dr. Gorana Čerkeza, mentalno zdravlje je javno zdravstveni problem ne samo u BiH već u cijelom svijetu.

„Trenutno se procijenjuje da 450 miliona ljudi u svijetu da ima probleme sa mentalnim zdravljem. Jedno od četvoro ljudi u toku života ima probleme sa mentalnim zdravljem. Ili jedno od petero djece. Naravno, u BiH na sve to imate opterećenje socio ekonomske situacije. Dakle, jedno stanje u kojem mi živimo sigurno doprinosi još težoj situaciji kada je u pitanju mentalno zdravlje. Kada govorimo o antidepresivima mi nismo ništa ni lošiji ni bolji u upotrebi antidepresiva u odnosu na region, ali i u odnosu na evropske zemlje. U 2020. godini depresija će biti drugi uzrok radnog onesposobljenja u svijetu. A još ako uzmemo u obzir da mi prelazimo sa jednog sistema na drugi, da smo u tranziciji, i iz perioda bezbrižnosti za radna mjesta prešli u period kada se moramo boriti za njih... To izaziva dodatne probleme. Ono što nas može činiti zadovoljnima je da smo lideri u oblasti mentalnog zdravlja u cijeloj Jugoistočnoj Evropi i po organizaciji i po rezultatima. Mi smo jedna od rijetkih zemalja u regiji koja ima ovako organizovan sistem službi u zajednici. To ne znači da idemo samo prema službama u zajednici, mi značajno moramo jačati i podržavati naše klinike. Mostar je jedno od rijetkih mjesta u Jugoistočnoj Evropi koji ima klubove za gembling, za odvikavanje od igara na sreću. Tu ljudi rade volonterski. I jako velik posao. Prema tome, mi idemo u dobrom smjeru, mi radimo dobar posao. Moramo biti zadovoljni što imamo i podršku univerziteta. Ali obim problema je jako velik", kazao je Čerkez.

Prema mišljenju prof dr. Normana Sartoriusa, Projekat mentalnog zdravlja u BiH je od važnosti ne samo za ovu zemlju već i za Evropu.

„Dosta toga ste uspjeli učiniti unatoč poteškoćama koje postoje i bilo bi lijepo kada bi neke druge zemlje u Evropi koje su imale mirniju povijest i koje su bogatije mogle preuzeti neke od stvari koje su se provele i koje se provode u ovom času u BiH. Jako mi je drago da ste odbrali naslov predavanja Stigma i čini mi se da je stigmatizacija duševnih bolesnika i stigma vezana uz duševnu bolest vjerovatno najveća prepreka koja postoji u razvoju službe. I mnogo puta ćete čuti kada pitate bolesnike da im je to što su stigmatizirani još gore nego li to što imaju bolest. Stigma ih isključuje iz društva, stigma ih isključuje iz života i ostavlja sa strane posramljenje, postiđene, ustrašene od toga da se ponovno vrate zajednici koja ih ne prima. Borba protiv stigme je jedan od velikih prioriteta službe za zdravstvo općenito a odjela za psihijatriju pogotovo" kazao je Sartorius.

„U svim zemljama Evrope na žalost stigma postoji, u jasnom ili manje jasnom obliku . Razlika je što se u nekim zemljama npr. Velikoj Britaniji ulažu sredstva kako bi se stigma smanjila. I to mi se čini da je prvi korak. I u tom pogledu neke zemlje su stekle vrlo korisna iskustva. To je dugotrajan posao koji zahtijeva različite oblike pristupa problemu. Od toga da se npr. misli o tome na koji način uposliti bolesnika nakon što je prošao kroz bolest,  do toga da se na različitim forumima govori o tome da ponosno živi u zajednici iz koje je ispao zbog bolesti" objašnjava Sartorius.

„Prva pomoć za svakog oboljelog je da promislimo, svako za sebe, o stavu prema duševnom bolesniku. Da li bi ga primili da radi uz vas, da li bi prihvatili da vam bude u kući, da vam nešto pomaže?...Dakle, prvi korak kojeg čovjek mora napraviti, ako želi učiniti nešto oko stigme, je da sam sebe ispita i da nakon toga vidi realno na koji način može pomoći. Radili smo tokom godina u različitim zemljama i pokazalo se da je stigma, njeno smanjenje, potpuno moguće ali da na tome treba aktivno raditi. Uključiti u dio zdravstvene službe i borbu protiv stigme. Ne samo kampanje, borbu jedan dan, nego da to bude normalni dio rada. Primjer je jezik kojim govorimo. Ljudi ne treba da govore za nekoga da je šizofrenik. To je oznaka kojom smo zamijenili čovjeka koji ima ime i prezime. Umjesto da je on samo čovjek, on je postao bolest koja šeće gradom. Kako govorimo do toga kako se odnosimo, sve su to mogućnosti gdje bi se mogla spriječiti i smanjiti stigmatizacija" pojasnio je Sartorius.

U okviru svojih posjeta Sartorius je obišao Udrugu za zaštitu i unaprijeđenje mentalnog zdravlja „In Spe" u Mostaru i Udruženje za podršku porodicama, licima i zajednici u mentalnom zdravlju „Zajedno" u Banjoj Luci.


AKTUELNO
XY ANKETA
Da li ste ikada posjetili psihologa/psihoterapeuta?
Da, više puta.
Da, samo jednom.
Ne, nikada.

1265
Besplatna SOS linija za žrtve
nasilja u porodici za FBiH
1264
Besplatna SOS linija za žrtve
nasilja u porodici za RS