Svijetski dan kontracepcije (SDK) 26.09. je i ove godine uspješno obilježen u BiH. Centralni trgovi u Sarajevu i Banjaluci bili su prošarani volonterima i volonterkama Asocijacije XY u ljubičastim i crvenim majicama sa logotipom Asocijacije i ovogodišnjim sloganom obilježavanja „BiH- zemlja u kojoj je svaka trudnoća željena".
Pred sami početak ovih javnih akcija u Sarajevu je održana i
centralna aktivnost ovogodišnjeg SDK, sastanak o temi "Siguran pristup
sredstvima za zaštitu reproduktivnog zdravlja – promoviranje nacionalnog
vlasništva". Sastanku su pored predstavnika Asocijacije prisustvovali i
predstavnici ministarstava zdravstva Federacije i Kantona Sarajevo,
UNFPA, privatnog i javnog medicinskog sektora, predstavnici
farmaceutskih kompanija i nevladinih organizacija.
"Ja vjerujem u
sebe i imam dovoljno iskustva, tako da nema potrebe da koristim kondom".
Ova i slične izjave nisu iznenađujuće i jasno ilustruju stereotipe o
kontracepciji koji i danas vladaju u našoj zemlji. Ipak, nismo mi
nikakva iznimka. Istraživanje u sedam zemalja sa srednjim dohotkom
pokazalo je slične stavove.
Kod mladih ljudi do 26 godina, koji uglavnom još uvijek ne
planiraju trudnoću, i dalje su najpopularniji tradicionalni načini
zaštite - prijevremeni prekid snošaja i računanje plodnih i neplodnih
dana.
Kad se spomene kontracepcija, mnogi odmah pomisle na pilulu, a
kad se organizuje besplatna podjela kondoma to se vrlo često
poistovjećuje sa promovisanjem promiskuiteta, istakla je Tijana
Medvedec, koordinatorica Asocijacije XY, koja je u BiH provela
istraživanje Međunarodne asocijacije za planiranje porodice (IPPF) i
Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA). Moto i krajnji cilj
ovih aktivnosti je "BiH - zemlja gdje je svaka trudnoća poželjna".
Ovakvom
stanju pogoduju loša informisanost, društvene norme i očekivanja te
činjenica da djevojke i mladići ne odlučuju ravnopravno o upotrebi
kontraceptiva, da ne razgovaraju dovoljno prije seksualnog odnosa, "ne
da im se raspravljati o tome s partnerom", odnosno da su često
nepripremljeni, kao i da je izbor kontraceptiva ograničen, a ni cijena
im nije svima prihvatljiva.
Činjenica je da su najbolje informisane urbane mlade žene, a
najlošije ruralni stariji muškarci. Frapantan je podatak da su se među
ispitanicama našle i žene koje su više od deset puta prekinule trudnoću.
Neki muškarci žele imati potpunu kontrolu nad kontracepcijom, a
odgovornost ostavljaju ženama, pokazalo je istraživanje provedeno u BiH,
Armeniji, Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Azerbejdžanu i Kazahstanu.
Akcent
je stavljen na educiranje mladih o reproduktivnom zdravlju, a poručeno
je da taj proces na određeni način počinje već u obdaništu. Umjesto
izraza "kontracepcija" trebalo bi za jasnije shvatanje koristiti i
"zaštita od trudnoće", a jedan od ciljeva istaknutih danas je i
stavljanje barem jednog kontraceptivnog sredstva na esencijalnu listu
lijekova.
Na tržištu Bosne i Hercegovine nalazi se osam vrsta
kontracepcijskih tableta. U Republici Srpskoj na toj listi su dvije
vrste, a u FBiH nijedna.
Farmaceutima su "ruke vezane" jer iako
su edukovani ne mogu bez ljekarskog recepta ponuditi nijedno
kontracepcijsko sredstvo. Osim toga, apoteke su građevinski
neprilagođene za usluge savjetovanja, što bi se uskoro trebalo
promijeniti.
Da stid i društvena klima donekle nemaju tako snažan
uticaj na mlade pokazalo se tokom javnih akcija na Trgu Djece Sarajeva u
Sarajevu i Trgu Krajine u Banjaluci gdje su mladi bez problema i stida
prilazili štandovima Asocijacije, postavljali pitanja vršnjačkim
edukatorima Asocijacije , tražili informativne materijale i kondome.
Jednak interes su pokazali i za edukativne sesije o kontracepciji
realizirane u sklopu interaktivnih radionica na otvorenom pod nazivom
„Uči gdje stigneš".
