Novi opasni trend među mladima: Nargila

Iako se o štetnim efektima zna malo ili nimalo, upotreba nargile sve je zastupljenija među mladima širom svijeta. Posljednjih godina, brojne međunarodne institucije ukazuju na štetne efekte koje upotreba nargile ostavlja na zdravlje, no mnoge zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu o tome šute i tome ne pridaju zasluženi značaj. Posebno zabrinjava činjenica da su korisnici nargila često mladi ljudi, učenici osnovnih i srednjih škola. Mladim ljudima, nargila je postala način zabave, trend koji mnogi vole i lako mu se predaju, no sigurni smo da većina ako ne i svi, ne znaju šta je to nargila i kakve opasnosti tj. rizike nosi sa sobom.

Ovo su neke od štetnih posljedica koje ćemo u nastavku teksta dodatno pojasniti:

· Upotrebom nargile unosite nikotin, supstancu koja podstiče razvoj ovisnosti stoga potreba za nargilom nakon svake upotrebe je refleksija ovisnosti koju njena upotreba razvija

· Duhanski dim koji osoba udiše, u sebi sadrži sve štetne i kancerogene materije koje se također unose upotrebom cigareta

· Osobe koje koriste nargile u povećanom su riziku za razvoj karcinoma pluća, grla, razvoj hroničnih oboljenja disajnih puteva, srca i krvnih sudova

· Sagorijevanjem uglja koji zagrijava duhan u nargili nastaju visoke koncentracije karbon monoksida, metala i kancerogenih materija što pored štetnih supstanci iz duhana, dodatno povećava rizik i štetu po zdravlje

· Aromatizirani duhan i arome koje se koriste prilikom pušenja nargile, otpuštaju dodatne kancerogene i otrovne materije koje povećavaju rizik za pojavu karcinoma usta

· Bez obzira da li je osoba aktivni pušač ili slučajni prolaznik, boravak u zadimljenoj prostoriji ugrožava zdravlje i izlaže organizam otrovnim i kancerogenim supstancama

U Bosni i Hercegovini ne postoji ozbiljna analiza ili istraživanje koje govori o upotrebi nargila među mladima, opsegu problema, zastupljenosti među mladima i sl. Još je manje informacija koje govore o vrstama duhana koji se koriste, sadržaju smjesa koje se distribuiraju i dostupne su u nargila barovima, standardima čišćenja i održavanja i sl. Mnogi posmatraju upotrebu nargile kao manje štetnu u odnosu na cigarete, no to je zabluda. Prema studiji Prevencija hroničnih bolesti, a koju je Američki CDC objavio 2012. godine, većina ispitanih korisnika nargile izjavili su da vjeruju da je upotreba nargile manje štetna i rizična nego upotreba cigareta. Duhan u cigaretama sadrži iste štetne materije i supstance koje se nalaze i u duhanu u nargilama, i u oba slučaja, osoba u organizam unosi supstance koje se povezuju sa pojavom karcinoma pluća, grla, pojavi srčanih oboljenja, oboljenja disajnih puteva, oboljenja krvnih sudova i sl. Dakle, sasvim je jasno da je zbog zabluda i nedostatka informacija, upotreba nargila i šiša u našem društvu percipirana kao svojevrstan i bezopasan trend koji ne zaslužuje pažnju stručne i drugih javnosti.

Upotrebom nargile ili šiše, osoba u svoj organizam unosi kancerogene i otrovne materije koje ozbiljno narušavaju zdravlje. Ono što dodatno povećava rizik je količina duhana tj. duhanskog dima koji osoba unosi u svoj organizam prilikom korištenja nargile ili šiše. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, osoba se izlaže daleko većoj koncentraciji dima i otrovnih supstanci prilikom upotrebe nargile nego je to slučaj sa cigaretama. Količina dima zavisi od načina pušenja, količine dima koji osoba uvlači u pluća, trajanja zadržavanja dima u plućima, trajanja seanse(koliko dugo osoba koristi nargilu tokom dana). Svaki od pomenutih faktora povećavaju koncentraciju štetnih materija te vrijeme i stepen izloženosti.

No pored supstanci koje nastaju sagorijevanjem duhana, upotrebu nargile prate dodatni rizici  kojima mladi ne znaju dovoljno. Da bi nargila gorila, koristi se ugalj tj. čvrsto gorivo o čijem sastavu ne znamo gotovo ništa. Dakle, prilikom upotrebe nargile, osoba udiše dim koji nastaje sagorijevanjem duhana ali također i gasove koji nastaju sagorijevanjem uglja koji se koristi zajedno sa duhanom. Prilikom sagorijevanja uglja, otpuštaju se visoke koncentracije karbon monoksida, metala i kancerogenih materija. Poseban je problem manjak kontrole kojim bi se ispitao sadržaj uglja te eventualno identificirale štetne i opasne supstance koje se u njemu nalaze.

Bez obzira da li dim prolazi kroz vodu, dim iz nargile sadrži visoke koncentracije ovih opasnih supstanci. Duhan za nargile sadrži nekoliko otrovnih supstanci koje se povezuju sa pojavom karcinoma usta.

Posebno je zanimljivo da isparenja nastala sagorijevanjem aromatiziranog duhana iritiraju sluznice usta i povećavaju rizik za nastajanje karcinoma usta. 

Pored otrovnih i štetnih materija koje nastaju sagorijevanjem duhana, arome i uglja, pribor za korištenje nargile također donosi određene rizike. Različite infekcije se mogu prenijeti preko cijevi kroz koju prolazi dim a koju je teško u potpunosti očistiti. U posljednjih nekoliko mjeseci, različiti mediji su pisali o tome kako se čišćenju dijelova nargile ne posvećuje pažnja niti se čišćenje bazira na zdravstvenim informacijama i preporukama, već se koriste obična ili neefikasna sredstva za čišćenje koja ne uništavaju mikroorganizme koji se kasnije prenose sa osobe na osobu, preko nargile tj. njene cjevčice i drugog pribora.

Da li je pasivno udisanje dima opasno?

Da! Kao i kod pasivnog izlaganja duhanskom dimu cigareta, izlaganje dimu koji nastaje upotrebom nargila je također opasno i štetno.  Dakle, odlazak sa prijateljima u nargila barove i boravak u zadimljenim prostorijama izlaže vas duhanskom dimu i štetnim supstancama koje se tu nalaze.

Šta je sa ne duhanskim punjenjima nargila i šiša?

Dostupne su smjese koje se mogu koristiti putem nargile a nisu bazirane na duhanu. Reklame ili deklaracije ovih produkata često ističu i naglašavaju da osobe prilikom upotrebe uživaju isti ukus i miris dima, ali bez štetnih efekata za zdravlje, što nije tačno. Različite analize su potvrdile da duhanske nargile i ne duhanske nargile, prilikom sagorijevanja otpuštaju karbon monoksid i druge otrovne supstance za koje se zna da povećavaju rizik za pojavu karcinoma grla, pluća, usta, oboljenja krvnih sudova i srca.


AKTUELNO
XY ANKETA
Da li ste ikada posjetili psihologa/psihoterapeuta?
Da, više puta.
Da, samo jednom.
Ne, nikada.

1265
Besplatna SOS linija za žrtve
nasilja u porodici za FBiH
1264
Besplatna SOS linija za žrtve
nasilja u porodici za RS