Predstavnici IPD-a i Federacije Globalne Psihijatrijske Inicijative posjetili četiri zatvorske jedinice u BiH i Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac: Fokus treba biti na društvenoj dinamici

Ostvariti ljudska prava osuđenih lica sa mentalnim poteškoćama, kao i ostalih osuđenika u Bosni i Hercegovini, zbog poboljšanja kvaliteta života ove populacije cilj je projekta „Jačanje ljudskih prava osuđenih lica sa problemima mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini", koji finansijski podržava Kraljevina Nizozemska, a implementira Institut za populaciju i razvoj u Bosni i Hercegovini

Kako navodi direktorica Instituta za populaciju i razvoj Emina Osmanagić projektom se, uz ekspertsku podršku partnera Federacije Globalne Psihijatrijske Inicijative (FGIP) obučava medicinsko i nemedicinsko osoblje u 14 zatvorskih jedinica u Bosni i Hercegovini. U proteklom periodu grupa nizozemskih eksperata boravila je u posjeti Bosni i Hercegovini i obišla četiri jedinice KP zavoda u Mostaru, Trebinju, Banja Luci i Doboju i JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac.

„Početna analiza trenutnog stanja mentalnog zdravlja i ljudskih prava osuđenih osoba u bh. kazneno-popravnim i forenzičkim institucijama, ključna je za nastavak rada na implementaciji ovog projekta. Analiza stanja u ovim ustanovama jedna je od početnih konkretnih aktivnosti koje implementira partner projekta FGIP zajedno sa lokalnim stručnjacima te projektnim osobljem IPD-a", kazao je projektni koordinator iz Instituta za populaciju i razvoj Bekir Omerbašić.

Direktor JZU Zavodu za forenzičku psihijatriju Sokolac Bojan Koprivicaugostio je ekspertnu grupu iz Nizozemske i izrazio zadovoljstvo zbog njihove posjete ovoj ustanovi.

„Iako se možemo pohvaliti izuzetnim rezultatima, organizacijom i načinom funkcionisanja cjelokupne ustanove, uvijek smo spremni za razmjenu iskustava i prihvatanje preporuka koje mogu unaprijediti naš rad. Nakon razgovora i obilaska naše ustanove, razgovora sa profesionalnim osobljem, psiholozima i pacijentima čuli smo vrlo zanimljive sugestije koje ćemo kada dobijemo u pisanom obliku vrlo rado prodiskutovati i implementirati. Također, pohvalno je da će neka naša iskustva i njima pomoći u budućem radu u zatvorskom sistemu Nizozemske. Uvijek smo spremni za učešće u novim projektima koji mogu naš rad podići na veći nivo i opštu korist lokalne zajednice", kazao je Koprivica.

Matthijs van Middelkoop kaže da je projekat započeo kao ideja kojom bi se poboljšalo stanje mentalnog zdravlja osuđenih osoba u Bosni i Hercegovini.

„Nisam baš razumio kakva je situacija ovdje pa sam zaista želio pokušati procijeniti situaciju na terenu. Radili smo zajedno sa Institutom za populaciju i razvoj i FGIP-om kako bismo implementirali ovaj projekat. Prvi utisak je da je zapravo dosta bolje nego što sam očekivao, a postoji i dosta razlika između različitih KP zavoda. Ne postoji zajednički rad i međusobna komunikacija. Definitivno pokušavamo poboljšati zajednički rad i učenje jednih od drugih i obuku osoblja za osnovne komunikacijske vještine. Postoji ideja za rad sa osobama sa mentalnim smetnjama, možemo dosta toga popraviti. Zavod Sokolac je dobar primjer za to gdje se zaista trude da primjene metode sa visokim standardima. Možemo učiti jedni od drugih i pokušati bolje iskoristiti raspoložive resurse i alate. Mislim da postoji veoma važan dio koji moramo primijeniti u Bosni i Hercegovini kako bismo smanjili rizik od ponovnog počinjenja zločina i nasilničkog ponašanja," kaže van Middelkoop.

Frans Douw koji je član ekspertne grupe i koji je radni vijek proveo kao direktor forenzičke psihijatrijske bolnice u nizozemskom zatvorskom sistemu nakon posjete JZU Zavodu za forenzičku psihijatriju Sokolac kazao je da je u Nizozemskoj bio veoma progresivan direktor koji je uvijek pokušavao unaprijediti svoj rad i sagledati snagu ljudi, zaštitara, pacijenata i nalazio način da fokus bude na onome što ljudi mogu da urade, a ne na onome što ne mogu.

„Svako ljudsko biće može biti vrijedno za druge ljude. Danas sam bio u posjeti JZU Zavodu za forenzičku psihijatriju Sokolac. Moj utisak je veoma pozitivan. Naravno, zgrada čiju rekonstrukciju je podržala Vlada Švicarske je lijepa i funkcionalna. Ali, još važnije je to što sam osjetio da su odnosi između osoblja i pacijenata prijateljski. Dakle, ono što su menadžment i uposlenici uspjeli da stvore je sigurno okruženje za sve u zgradi, a to je jako veliko postignuće. Bio sam u jako puno zatvorskih jedinica i nema mnogo onih koji stvaraju ovako prijateljsku sredinu i atmosferu. Pacijenti imaju kvalitetan dnevni program, poput sporta i okupacione terapije. Ali, ono što vidite u svakoj bolnici ili zatvoru na svijetu je da ljudi bivaju mobilisani, hospitalizovani, uzimaju lijekove, pospani su, neaktivni. Umjesto da se oporave i vrate u društvo što je prije moguće, oni se vraćaju u lokalnu zajednicu kao ljudi koje više ne možete reintegrirati," kazao je Douw.

„Ne radi se mnogo na tome. Razgovarao sam sa nekoliko članova osoblja o tome kako aktivirati ljude unutra, uzgajati hranu, raditi nešto vezano za njihov lični razvoj, dajući im knjige za čitanje koje se zaista uklapaju u njihove kapacitete. Tako da umanjite destruktivne efekte boravka unutra. Također ih pripremate za povratak u društvo. Možete uspostaviti vezu koju mogu koristiti u društvu kada izađu. Dakle, razmijenio sam ideje o tome, i osoblje je bilo jako zainteresirano. Ljudi su usmjereni na to šta možemo da uradimo, i bio sam veoma pozitivno iznenađen što sam od direktora čuo da planira mnoge takve aktivnosti. Mislim da cijela ideja razmjene znanja nije u tome da neko iz Nizozemske daje svoja rješenja, i da to treba da kopiraju ljudi iz Bosne i Hercegovine. Radi se o inspiriranju jedni drugih. Svako može pronaći vlastita rješenja u svom kontekstu inspirisan drugim idejama i ljudima. Mogu vam reći da su sve inovacije koje postoje u nizozemskom zatvorskom sistemu nastale korištenjem inspiracija i ideja koje su već implementirane u nekim evropskim državama," zaključuje Frans Douw.

Wendy Weijts psihoterapeutkinja i klinička psihologinja koja je radila u zatvorskim sistemima preko 20 godina nosi pozitivne utiske nakon što je posjetila dva KP zavoda u BiH i jednu forenzičku bolnicu.

„Ljudi su otvoreni i ljubazni i voljni da sarađuju. Puno je osuđenika i pacijenata koji imaju mnogo problema i nije ih lako vratiti u društvo. Znamo da nije lako pomoći, jer se puno ljudi vraća u zatvor. Zbog toga je važno da postoji jaka veza unutar aktera ovog projekta zbog podrške jednih drugima. Nadam se da će postojati jaka veza između pacijenata kojima je potrebno liječenje u oblasti mentalnog zdravlja, brži i lakši odlazak u ove ustanove poput JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac, jer ovdje imaju sve mogućnosti da se adekvatno liječe. Nadam se da će postojati jača veza između ljudi sa forenzike i lokalnih bolnica ili zatvora. Mislim da kada imate ekspertizu u forenzici, zaista postoji važan uticaj na psihološku pomoć u KP zavodima. Dakle, ako možemo u ovom projektu da povežemo, na primjer, psihologa iz ove forenzičke bolnice i sve psihologe u zatvoru, da oni znaju da mogu pozvati jedni druge, napravićemo veliki iskorak. Nadam se da će ta razmjena informacija biti od pomoći pacijentima i profesionalcima, a mislim i stražarima koji moraju da se nose sa velikim stresom," kazala je Wendi Wejits.

„U Nizozemskoj, kada dođe do incidenta u zatvorskoj jedinici, svi se okupimo, imamo detaljan plan. To je mješovita grupa profesionalca koji brinu jedni o drugima. I stražarima i drugom osoblju je nakon incidenta potrebna psihološka podrška ili slobodan dan sa porodicom. Kada sam pitala stražare da li se osjećaju kao stražari koji samo čuvaju pacijente ili osuđenike ili osjećaju da su i sami odgovorni za rehabilitaciju i resocijalizaciju pacijenata, rekli su da se osjećaju odgovornima za rehabilitaciju. Mogućnost ovog projekta je da se uspostavi sistem koji će pružiti podršku i stražarima ali i direktorima jer se i oni nose sa teškim situacijama," zaključila je Wejits.

Gerda van`t Hoff koja iza sebe ima 35 godina iskustva u zatvorskom sistemu u Nizozemskoj nakon obilaska KP zavoda u Mostaru i Trebinju, te Zavoda u Sokocu kaže da je vidjela puno stručnog osoblja, ali i stvari koje mogu biti bolje.

„Dosta je fokusa na sigurnost, a manje na društvenu dinamiku. Rad psihologa na primjer koji čitaju spise sa suda, pišu testove, prave preporuke o tome gdje smjestiti osuđenike itd. Sve to ima veze sa osiguranjem. Rekla bih da psiholozi mogu dati preporuku, kako s nekim razgovarati i kako se s nekim ophoditi. Za mene je iznenađenje da stražari ne pričaju, ne žele da razgovaraju sa osuđenicima jer se boje da bi se osuđenici povezali sa njima. U Nizozemskoj kažemo da se sa osuđenim licima mora razgovarati, upoznati ih, a poznavanje druge osobe je veoma važno za dinamičnu sigurnost u zatvoru," objašnjava van't Hoff.

„Preporučila bih da se više fokusirate na socijalnu sigurnost, dinamičku sigurnost, a manje na čvrstu sigurnost. Također bih preporučila više interakcije između osoblja u zavodu, jer mislim da ljudi mogu mnogo naučiti jedni od drugih. Ima jako dobrog osoblja i mislim da mogu pomoći i drugom osoblju u drugim zavodima samo razgovorom i razmjenom iskustava. Kada govorimo o poslu, to znači i to da biti stražar u KP zavodu, raditi kao zatvorski stražar, može biti jako stresno, može se desiti mnogo stvari, vrlo rizične situacije. Zavodski stražar s kojim smo razgovarali je rekao da kod kuće ne priča o tome uopšte. Također, ne postoji sistem međusobnih sastanaka poslije incidenata. Rekla bih da je bitno da se razgovara međusobno nakon incidenata uključujući i psihologa kao posebnu podršku. Ne treba pustiti ljude da idu kući i da budu sami, a ne žele da pričaju sa suprugama i članovima porodica. Mislim da im je to preveliki teret," zaključila je van`t Hoff.

U okviru projekta na osnovu preporuka biće izrađen priručnik za medicinsko, kao i smjernice za nemedicinsko osoblje koje pružaju usluge zatvorenicima sa mentalnim poteškoćama. Oba dokumenta će biti razvijena kao trajan podsjetnik medicinskom, nemedicinskom i ostalom osoblju u zatvorskim jedinicama koji se svakodnevno brinu o ovakvim kategorijama stanovništva.

Foto galerija

 


AKTUELNO
29.6.2022
Javni poziv
XY ANKETA
Da li ste ikada posjetili psihologa/psihoterapeuta?
Da, više puta.
Da, samo jednom.
Ne, nikada.

1265
Besplatna SOS linija za žrtve
nasilja u porodici za FBiH
1264
Besplatna SOS linija za žrtve
nasilja u porodici za RS